Pojmovnik

Anketa

Pod anketom mislimo na jedno ili nekoliko pitanja o odabranoj temi koja se mogu pronaći npr. u časopisima, na web stranicama, osobno na ulici ili u trgovačkom centru. Ljudi s više slobodnog vremena imaju tendenciju češće sudjelovati u ovoj vrsti ankete nego drugi (kao što su stariji, studenti, žene na porodiljnom dopustu ili roditelji na roditeljskom dopustu), to se zove samoselekcija i dobiveni uzorak nije reprezentativan. Stoga je anketa prikladan način za kontaktiranje specifične ciljne publike (kupci, partneri, zaposlenici itd.) ili jačanje odnosa s ovom publikom, ali nije alat za dobivanje podataka za strateško donošenje odluka.

Analiza korelacije

To je proces u kojem otkrivamo jačinu odnosa između dviju numeričkih varijabli. Korištenjem koeficijenta korelacije određujemo jačinu linearnog odnosa između para varijabli, a korištenjem korelacijskog omjera određujemo jačinu nelinearnog odnosa između njih.

Baterija pitanja

Pitanja istog ili sličnog karaktera i s istim odgovorima mogu se povezati u bateriju pitanja. Ispitanik dobiva osjećaj da se broj pitanja smanjio, a odgovaranje na ta pitanja postaje jasnije i brže za njega/nju. S druge strane, jasnoća baterije smanjuje se s povezivanjem velikog broja pitanja.

CAPI

CAPI (Computer Assisted Personal Interviewing) je tehnika ispitivanja kada ispitivač postavlja pitanja ispitaniku osobno i bilježi dobivene odgovore u elektronički upitnik prikazan na prijenosnom multimedijskom uređaju (tablet, laptop, pametni telefon).

CATI

CATI (Computer Assisted Telephone Interviewing) je tehnika ispitivanja kada anketar postavlja pitanja ispitaniku putem telefona i bilježi dobivene odgovore u elektronički upitnik.

CAWI

CAWI (Computer Assisted Web Interviewing) je tehnika ispitivanja putem interneta kada ispitanik ispunjava elektronički upitnik. Ispitanik može primiti obrazac putem e-pošte ili ga pronaći na web stranici. Ova tehnika ispitivanja nije toliko skupa i vremenski zahtjevna kao CAPI i CATI. No, postoji nekoliko točaka koje treba uzeti u obzir kada se koristi ova tehnika, kao što su:

• Nisu svi imaju računalo ili pristup internetu.
• Neki ispitanici mogu brinuti o zloupotrebi podataka i stoga mogu ispuniti neke (ili sve) odgovore pogrešno.
• Rezultati ispitivanja variraju ovisno o metodi odabira ispitanika (prilagođena baza podataka, online panel, nasumični odabir).

Ciljevi i svrha istraživanja (ciljevi istraživanja)

Oni definiraju što treba otkriti ako prikupljeni podaci trebaju donijeti informacije važne za rješavanje istraživačkog problema. Prilikom formuliranja ciljeva i zadataka njihov broj je vrlo važan. Ako je nizak, važne opcije mogu biti izostavljene, ako je visok, potreba za novcem i vremenom može nepotrebno porasti.

Ciljana publika (ciljana skupina)

Skupina ljudi (kupci, potencijalni kupci, partneri itd.) kojoj se želimo obratiti komunikacijskom kampanjom. Potrebno je znati, npr. njezinu veličinu, karakteristike (demografske, geografske, psihografske ili socioekonomske kriterije) ili odnos prema istraživanoj temi.

Dubinski individualni intervju (intervju)

To je tehnika ispitivanja u kvalitativnom istraživanju kada ispitivač razgovara samo s jednim ispitanikom licem u lice i pokušava otkriti što se događa u ispitanikovom umu. Dubinski individualni intervju trebao bi trajati najviše 60 minuta, jer tada pažnja ispitanika popušta. Ova tehnika zahtijeva puno vremena i novca, ali omogućuje dubinski uvid u ispitivana pitanja.

Eksperiment

Eksperiment je metoda istraživanja koja dobiva podatke iz situacija posebno dizajniranih za tu svrhu. Promatrač zatim bilježi promjene u ponašanju i odnose prema izvornim postavkama. Eksperimenti se mogu provoditi ili u umjetno stvorenom okruženju (laboratorijski eksperimenti) ili u prirodnom okruženju (terenski eksperimenti).

Fokus grupa

Fokus grupa je tehnika ispitivanja u kvalitativnom istraživanju. Ispitanici raspravljaju o odabranoj temi u grupi od obično šest do deset članova i međusobno djeluju u prisutnosti obučenog moderatora. Rezultati se bilježe u pisanom obliku ili korištenjem multimedijskih uređaja (audio, video) i dalje istražuju.

Grupni intervjui

Pogledajte fokus grupu.

Hipoteza

Hipoteza je tvrdnja o stanju odabrane varijable ili varijabli i odnosima među njima. Ova tvrdnja još nije potvrđena. Tvrdnja se potvrđuje ili opovrgava analizom podataka. Na temelju formulacije identificiramo dvije vrste hipoteza:

• Deskriptivna hipoteza opisuje stanje određene varijable.
• Objašnjavajuća hipoteza informira o odnosu između odabranih varijabli.

Ispitivanje (intervjuiranje)

To je alat za istraživačku metodu ispitivanja, oblik pitanja na odabranu temu. Od ispitanika se može tražiti da odgovori na ta pitanja posredno putem anketara CAPI, CATI, ili neizravno bez intervencije anketara putem interneta (CAWI).

Informacije

Informacija je poruka koju dobivamo organiziranjem i obradom podataka. Pomaže nam da spoznamo objekte od interesa, okruženja ili odnose među njima. Možemo ih promatrati iz mnogih perspektiva, kao što su:

• Izvori iz kojih se dobivaju:
  • Primarne informacije proizlaze iz primarnih, izvornih podataka koji još nisu nigdje drugdje dobiveni.
  • Sekundarne informacije dobivaju se iz prethodno provedenih istraživanja.
• Što je sadržaj: To mogu biti činjenice, motivi, mišljenja itd.
• Oblici u kojima se izražava:
  • Numeričke informacije izražene su brojčanim vrijednostima.
  • Informacije o tekstu izvedene su iz tekstova.
  • Ostale informacije izražene su na drugi način osim korištenjem brojčanih vrijednosti ili tekstova, na primjer korištenjem zvukova ili slika.
• Priroda istraživanog fenomena:
  • Kvantitativne informacije su mjerljive, imaju numerički atribut (broj, učestalost, omjer, itd.).
  • Kvalitativne informacije je teško mjeriti, nemaju numerički atribut i odražavaju npr. mišljenja, motive ili zadovoljstvo.
• Pristupačnost:
  • Javne informacije su slobodno dostupne široj javnosti.
  • Nedostupne informacije dostupne su samo zatvorenoj skupini ljudi.

Ispitanik

Osoba koja sudjeluje u anketi, istraživanju ili upitniku.

Intervju

Pogledajte dubinski individualni intervju.

Istraživanje tržišta

To je sustavno učenje o tržištu, njegovim sudionicima i odnosima među njima kako bi se dobili podaci za potrebe strateškog i taktičkog odlučivanja marketinških menadžera ili za dobivanje povratnih informacija. Marketinško istraživanje može se razlikovati prema npr.:

• Glavni cilj osnovnog (akademskog, znanstvenog) istraživanja i primijenjenog (komercijalnog) istraživanja.
• Opseg istraživanja i priroda istraživanih podataka za kvantitativno istraživanje i kvalitativno istraživanje.
• Metode prikupljanja podataka za primarno istraživanje i sekundarno istraživanje.
• Pristup istraženim problemima za:
  • Deskriptivno istraživanje koje opisuje trenutno stanje problema.
  • Dijagnostičko istraživanje koje traži uzroke nastalog stanja.
  • Prognostičko istraživanje koje pokušava predvidjeti budući razvoj problema.

Istraga

Prikupljanje podataka od pojedinaca, kućanstava ili drugih jedinica koje mogu biti:

• Sveobuhvatno, kada se istražuju sve jedinice statističke populacije, što je vremenski i financijski zahtjevno, često nemoguće.
• Nekompletno, kada su za istraživanje odabrane samo neke jedinice, a prikupljeni podaci odnose se samo na odabranu jedinicu. Ti podaci trebaju biti generalizirani statističkim metodama.

Istraživački problem

Problem obično marketinškog karaktera (gubitak kupaca, niski prihodi, itd.), za koji se podaci trebaju prikupiti.

Koeficijent korelacije

Koeficijent korelacije koristi se za određivanje jačine linearne veze između dviju numeričkih varijabli. Može imati vrijednosti od -1 do 1:

• Negativna vrijednost ukazuje na negativan odnos kada vrijednosti jedne varijable rastu, a vrijednosti druge varijable opadaju.
• Pozitivne vrijednosti informiraju o pozitivnoj korelaciji kada se vrijednosti obje varijable povećavaju.
• Što je vrijednost koeficijenta korelacije bliža -1 ili 1, to je jača linearna veza između varijabli. Vrijednost 0, s druge strane, ukazuje na to da linearna ovisnost između para varijabli nije otkrivena.

Kategorizacija

To je proces definiranja kategorija koje pojedine varijable mogu preuzeti i s kojima će se dalje raditi u istraživanju. Možemo stvoriti kategoriju u obliku intervala za dob ispitanika ili druge kvantitativne parametre (visina, težina, itd.) – grupirati više varijacija varijable u jednu kategoriju – ili, suprotno, stvoriti zasebnu kategoriju za svaku varijaciju varijable. Na temelju detaljne kategorizacije, moguće je kategorizirati podatke prvog stupnja, podatke drugog stupnja i podatke viših stupnjeva. Kategorije moraju biti međusobno isključive, tako da se odgovor svakog ispitanika uvijek može uključiti samo u jednu kategoriju. Njihov broj trebao bi se temeljiti na onome što se želi pronaći i koje će se dodatne analize provoditi s prikupljenim podacima.

Koeficijent kontingencije

Koeficijentom kontingencije saznajemo snagu odnosa između dvije kvalitativne varijable. Postoje dva koeficijenta kontingencije – Cramér-ov i Pearson-ov.

Korelacija

Korelacija izražava ovisnost između numeričkih varijabli. Prema vrsti odnosa između varijabli, jačinu korelacije izračunavamo ili korištenjem koeficijenta korelacije (za linearnu ovisnost) ili omjera korelacije (za nelinearnu ovisnost).

Kodiranje odgovora

To je proces kada se kod (obično numerički) dodjeljuje svakom pitanju i njegovim kategorijama. Olakšava i ubrzava obradu podataka uz korištenje računalne tehnologije. Kod se može unaprijed dodijeliti zatvorenim pitanjima. U slučaju otvorenih pitanja potrebno je prvo proučiti odgovore, stvoriti međusobno isključive kategorije prema njihovom sadržaju i zatim dodijeliti kodove tim kategorijama.

Kvalitativno istraživanje

To je vrsta primarnog istraživanja koja traži odgovore na pitanje: Zašto? Pokušava identificirati unutarnje procese ispitanika te uzroke i motive njihovog ponašanja koji se odvijaju u svijesti i podsvijesti. Kvalitativno istraživanje donosi dubok uvid u ispitivano pitanje i za evaluaciju prikupljenih podataka općenito je potrebna participacija psihologa. Generalizacija podataka na definiranu populaciju je nemoguća ili vrlo teška. Osnovne metode kvalitativnog istraživanja uključuju dubinske individualne intervjue i fokus grupe.

Kvantili

To su značajne vrijednosti koje dijele skup podataka uređen u rastućem redoslijedu na dijelove s istom frekvencijskom distribucijom. Ovisno o tome na koliko dijelova kvantili dijele skup podataka, govorimo o npr.:

• Medijan ili 50% kvantil: Vrijednost koja dijeli skup podataka na dva dijela s istom frekvencijskom distribucijom.
• Kvartili ili 25% kvantili: Tri vrijednosti (prvi kvartil, medijan, treći kvartil) koje dijele skup podataka na četiri dijela s istom frekvencijskom distribucijom.
• Oktili ili 8-kvantil: Sedam vrijednosti koje dijele skup podataka na osam dijelova s istom frekvencijskom distribucijom.
• Decili ili 10-kvantili: Devet vrijednosti koje dijele skup podataka na deset dijelova s istom frekvencijskom distribucijom.
• Percentili ili 100-kvantili: Devedeset devet vrijednosti koje dijele skup podataka na sto dijelova s istom frekvencijskom distribucijom.

Kvantitativno istraživanje

To je vrsta primarnog istraživanja koja traži odgovore posebno na pitanje: Koliko? Kako bi se dobio reprezentativan i veći uzorak za statističku obradu, mnogi ispitanici se obraćaju na standardiziran način unutar kvantitativnog istraživanja. Glavne metode kvantitativnog istraživanja uključuju ispitivanje, promatranje i eksperiment.

Kategorizacija podataka drugog stupnja

Usporedba kombinacija dviju odabranih vrijednosti i njihovih varijacija te traženje sličnosti i razlika između njih (npr. zadovoljstvo žena proizvodom, nezadovoljstvo žena proizvodom, zadovoljstvo muškaraca proizvodom, nezadovoljstvo muškaraca proizvodom). Za više informacija o procesu pogledajte kategorizaciju.

Kategorizacija podataka prvog stupnja

Istraživanje učestalosti pojedinačnih vrijednosti i njihovih varijabli (npr. broj žena i muškaraca koji su ispunili upitnik). Za više informacija o procesu pogledajte kategorizaciju.

Kategorizacija podataka višeg stupnja

Usporedba kombinacija većeg broja vrijednosti i njihovih varijabli te traženje razlika i odnosa među njima (razlika u zadovoljstvu proizvodom kod muškaraca sa srednjom stručnom spremom). Za više informacija o procesu pogledajte kategorizaciju.

Karakteristike

Atributi jedinica u populaciji, koji se mogu procijeniti na temelju:

• Koliko jedinica u populaciji ih ima:
  • Zajedničke karakteristike – zajedničke za sve jedinice, koje treba dodati istraživanom uzorku.
  • Varijabilne karakteristike – variraju za jedinice u populaciji, jer su predmet istraživanja.
• Oblik u kojem su izraženi:
  • Verbalne karakteristike – izražavanje informacija riječima i stjecanje dviju (alternativne verbalne karakteristike) ili više alternativa (množinske verbalne karakteristike).
  • Kvantitativne karakteristike – izražavanje stečenih informacija u numeričkom obliku i izražavanje ili razine prethodno verbalne karakteristike (serijska karakteristika) ili vrijednosti dobivene kroz skalu, mjerenje (mjerljiva karakteristika).

Linearna ovisnost

Izravna veza između numeričkih varijabli koja se može grafički prikazati s osi.

Medijan (50% kvantil)

Medijan se također naziva 2-kvantil. To je broj koji dijeli skup podataka poredanih u rastućem redoslijedu na dva dijela s istom frekvencijskom distribucijom. U slučaju neparnog broja vrijednosti, medijan je broj u sredini vrijednosti. U slučaju parnog broja vrijednosti, medijan je aritmetička sredina dviju srednjih vrijednosti.

Metode prikupljanja podataka

To su metode kojima se prikupljaju podaci o istraživanim problemima. Nekoliko metoda prikupljanja podataka koristi se prema vrsti istraživanja: ispitivanje, promatranje i eksperiment najčešće su metode prikupljanja podataka u slučaju primarnih istraživanja. Dubinski individualni intervjui i fokus grupe, s druge strane, najčešće su metode u slučaju sekundarnih istraživanja.

Način

Mod ili tipična ili modalna vrijednost je vrijednost u skupu podataka s najvećim brojem pojavljivanja, tj. s najvećom frekvencijom. Mod se može odrediti za obje vrste varijabli – numeričke i verbalne.

Nelinearna ovisnost

Odnos između numeričkih varijabli koji je neizravan i stoga se može grafički prikazati drugom krivuljom, a ne osi.

Nedovoljno istraživanje

Vrsta istraživanja tijekom kojeg se ispituju samo odabrane jedinice statističke populacije. Rezultati su stoga primjenjivi samo na odabranu jedinicu i moraju biti podvrgnuti metodama statističke generalizacije, kao što su procjena ili testiranje hipoteza, kako bi bili primjenjivi na cijelu statističku populaciju.

Nasumično uzorkovanje

Skupina ispitanika odabrana je iz statističke populacije slučajnim odabirom. Vjerojatnost je ili slična za sve jedinice, ili varira za različite jedinice. Moguće je prepoznati odabir:

• S povratkom, kada se jedinica vraća u statističku populaciju i može se više puta izvući.
• Bez zamjene, kada odabrana jedinica nije vraćena natrag u statističku populaciju i stoga može biti izvučena samo jednom.

Namjerno uzorkovanje

Proces odabira ispitanika iz statističke populacije, temeljen na prosudbi anketara i njegovom poznavanju statističke populacije, a ne slučajno. Sljedeće tehnike spadaju u ovu kategoriju uzorkovanja:

• Kvotno uzorkovanje – pokušaj stvaranja najtočnijeg smanjenog oblika statističke populacije, uz zadržavanje unaprijed definiranih, ključnih karakteristika i njihovih proporcija (postotak statističke populacije). Jedinice se mogu odabrati iz ovih kvota nasumično (podaci se mogu do određene mjere generalizirati) ili na temelju procjene anketara (podaci se ne mogu generalizirati).
• Tipološki odabir – temelji se na identifikaciji tipičnog predstavnika statističke populacije (žene na porodiljnom dopustu, umirovljenici itd.) koji se zatim istražuju.
• Prikladna prigoda – istraživač odabire lako dostupne ispitanike.
• Prikladna prosudba – istraživač odabire ispitanike s boljom šansom za dobivanje potrebnih informacija.

Odgovor

Tvrdnja koja odražava mišljenje, stav, motive, znanje ili iskustvo ispitanika u vezi s pitanjem.

Omnibus

Istraživanje na kojem je surađivao određeni broj različitih naručitelja i dijelio troškove. Svaka strana zatim prima rezultate povezane s njegovim pitanjima.

Ovisnost

Ovisnost između varijabli, kada promjene jedne varijable utječu na drugu varijablu. Ovisnost se može istražiti pomoću koeficijenta korelacije i omjera korelacije s numeričkim varijablama te koeficijenta kontingencije s verbalnim varijablama.

Obrada podataka

Proces prilagodbe podataka u svrhu njihove analize, koji obuhvaća reviziju podataka (provjera cjelovitosti i logičke ispravnosti), kategorizaciju i kodiranje.

Primarno istraživanje

To je terensko istraživanje unutar kojeg se potrebne informacije dobivaju izravno od ispitanika – još nisu prikupljene za druge istraživačke svrhe.

Podnositeljev problem

Problem se obično povezuje s tržišnim (marketinškim) pitanjima (gubitak kupaca, niski prihodi), za čije rješavanje podnositelj želi pribaviti informacije.

Podaci

Podaci su vrijednosti koje pružaju informacije o potrebnim fenomenima, entitetima ili odnosima među njima. Možemo ih promatrati s obzirom na izvore iz kojih dolaze (primarni i sekundarni podaci) ili na temelju stupnja njihove obrade (agregirani i razdvojeni podaci).

Preporuke

Preporuke su prijedlozi koraka koji bi trebali pomoći u rješavanju ili smanjenju istraživačkog problema. Ne bi trebale biti temeljene samo na analizi podataka i zaključcima ovog rada, već i na definiranim istraživačkim ciljevima.

Pitanje

Formulacija koja zahtijeva objašnjenje (informaciju) i koja se može definirati na temelju:

• Varijante odgovora:
  • Otvorena pitanja – ispitanicima se ne nude nikakvi prijedlozi za odgovore, tako da mogu odgovarati bez ikakvih ograničenja.
  • Zatvorena pitanja – ispitanik može odabrati iz ograničenog skupa varijanti onu koju smatra točnom ili onu koja najviše odgovara njegovim uvjerenjima.
  • Poluzatvorena pitanja – kompromis između otvorenog i zatvorenog tipa pitanja. Osim standardnih varijanti, ispitaniku se nudi još jedna varijanta, a često može unijeti i vlastiti tekstualni odgovor.
• Svrha:
  • Pomoćna pitanja – koriste se za pristup ispitaniku, objašnjavajući situaciju i pravila pod kojima će se prikupljati podaci istraživanja.
  • Pitanja o sadržaju i rezultatima – koja se odnose na osnovu istraživačkog problema, istražujući mišljenja, stavove, motive i druge informacije korištene za dobivanje rezultata istraživanja i preporuka za rješavanje problema.

Panel

Grupa odabranih predstavnika, koja se više puta ispituje u vezi sa sličnim ili istim problemom. Podaci su jeftiniji za pribavljanje, a moguće je pratiti razvoj istraživanog problema tijekom vremena.

Plan istraživanja

Dokument koji sadrži sve informacije o planiranom istraživanju, kao što su istraživani problem, ciljevi istraživanja, potrebne informacije i njihova struktura, ciljana skupina, način njezina odabira, tehnike i metode prikupljanja podataka, datumi istraživanja, obrada podataka i datumi za konačnu prezentaciju podataka.

Promatranje

Metoda kvantitativnog istraživanja, tijekom koje nema izravnog kontakta između promatrača i promatrane osobe, a tijekom koje promatrač bilježi reakcije i ponašanje promatrane osobe.

Primarni podaci

Podaci koji prethodno nisu istraženi i stoga se prikupljaju od jedinica ciljne skupine s određenim istraživanjem na umu. Suprotno od primarnih podataka su sekundarni podaci.

Predistraživanje

Verifikacija procesa, metode i alata za prikupljanje podataka provedena na malom broju ispitanika prije početka istraživačkog projekta. Obično se testiraju upitnik, njegova težina, logika i formulacija pitanja.

Pouzdanost

Vjerodostojnost i točnost podataka, što znači da bi u slučaju ponovljenog istraživanja rezultati bili slični.

Prikupljanje podataka

Obrada korištenjem odabranih metoda i tehnika kako bi se dobili podaci od ispitanika. U slučaju kvantitativnog istraživanja, preferirane metode prikupljanja podataka su ispitivanje, promatranje i eksperiment, u slučaju kvalitativnog istraživanja preferirane metode su individualni i grupni intervjui.

Razdvojiti podatke

Podaci koji nisu statistički obrađeni i dostupni su u obliku u kojem su prikupljeni. Suprotno od dezintegriranih podataka su agregirani podaci.

Relevantnost

Činjenica da su podaci prikupljeni tijekom istraživanja važni za rješavanje problema.

Razgovor

Najčešća metoda prikupljanja podataka u kvalitativnom istraživanju, kada iskusni intervjuist s psihološkim ili sociološkim obrazovanjem razgovara s jednim (dubinski individualni intervju) ili s više ispitanika. Razgovor se također koristi u kvantitativnom istraživanju, gdje sudjeluje veći broj ispitanika i zahtjevi za intervjuista nisu tako visoki.

Raspon

Statistička konstanta koja se koristi za mjerenje varijabilnosti numeričkih varijabli ili raspona vrijednosti istraživane varijable oko njezine srednje vrijednosti.

Složeni podaci

Sažeti ili na drugi način statistički obrađeni podaci (postoci, omjeri, itd.). Suprotno od agregiranih podataka su deagregirani podaci.

Samoizbor

Nereprezentativna tehnika za odabir ispitanika, kada ispitanik odlučuje o sudjelovanju u anketi, upitniku ili istraživanju.

Sekundarni podaci

Podaci prvenstveno prikupljeni za različite istraživačke svrhe. Suprotno sekundarnim podacima su primarni podaci.

Svestranost

Pogledajte varijabilnost.

Sekundarno istraživanje

U sekundarnom istraživanju, istraživači rade s podacima koji su prikupljeni za druge istraživačke svrhe. Podaci mogu biti dostupni u agregiranom obliku (agregirani podaci) ili u deagregiranom obliku (deagregirani podaci).

Statistička evaluacija podataka

Obrada podataka korištenjem statističkih metoda.

Srednja vrijednost

Karakteristika opće vrijednosti istraživanog slučaja, koja omogućuje usporedbu slučaja između dva ili više skupova. Također uključuje mod, medijan ili promjer.

Skaliranje

Kada se ljestvica procjene koristi za bilježenje mišljenja, stava ili ponašanja odabirom položaja u pripremljenom intervalu. Radi jasnoće, ljestvica može biti dopunjena brojevima, riječima ili grafikom.

Sveobuhvatna istraga

Istraživanje kojemu su podvrgnute sve jedinice statističke populacije, što je vremenski i financijski zahtjevno, često nemoguće.

Statistička populacija

Sve jedinice (stanovništvo, kućanstva itd.), gdje se mogu pronaći atributi važni za rješavanje istraživačkog problema.

Testiranje hipoteze

Metoda statističke generalizacije koja omogućuje provjeru vjerodostojnosti pretpostavki o primarnim podacima koristeći rezultate istraživanja odabrane jedinice.

Učestalost

Frekvencija informira o broju pojavljivanja pojedinačnih varijabli i njihovih varijacija u skupu podataka, na primjer o: Koliko ispitanika odgovara na određeno pitanje. Koliko ispitanika odabire alternativne odgovore. Poznajemo tri vrste frekvencije:

• Apsolutna frekvencija: Označava broj pojavljivanja pojedinačnih odgovora na pitanje.
• Relativna frekvencija: Informira o broju pojavljivanja pojedinačnih odgovora na pitanje u odnosu na ukupan broj odgovora na pitanje. Izražava se u postocima i obično je informativnija od apsolutne frekvencije jer pokazuje kako su pojedinačni odgovori raspoređeni.
• Kumulativna frekvencija: Ovo je postupno učitavanje vrijednosti relativnih frekvencija za pojedinačne varijacije odgovora.

Upitnik

To je alat za istraživačku metodu ispitivanja, oblik pitanja na odabranu temu. Od ispitanika se može tražiti da odgovori na ta pitanja posredno putem anketara CAPI, CATI, ili neizravno bez intervencije anketara putem interneta (CAWI).

Uzorak

Skup jedinica (pojedinci, kućanstva, itd.), u kojima se mogu pronaći važni tragovi ključni za rješavanje istraživačkog problema. Ove jedinice su odabrane iz statističke populacije putem uzorkovanja.

Varijabla

Nasumična jedinica istraživanja (dob, spol, obrazovanje, zadovoljstvo, itd.), koja može imati različite vrijednosti.

Valjanost

Sposobnost podataka da izraze i mjere ono što bi trebali mjeriti i izražavati, ili njihova legitimnost i funkcionalnost.

Varijabilnost

Varijabilnost je sposobnost jedinica da odaberu različite varijacije varijabli. Ako ova sposobnost ne postoji, ne bi bilo potrebno provoditi istraživanje s više od jednog ispitanika. Varijabilnost numeričkih varijabli može se mjeriti, npr. standardnom devijacijom koja pokazuje koliko su vrijednosti varijable raspršene oko njezine glavne vrijednosti. Za kvalitativne varijable možete koristiti indeks kvalitativne varijacije.

Zakretni grafikon

To je grafikon koji vizualizira podatke iz zaokretne tablice. Varijacije prve varijable (iz redaka zaokretne tablice) postavljene su na prvu os grafikona, dok su varijacije druge varijable (iz stupaca zaokretne tablice) na drugoj osi grafikona. Podaci iz polja podataka prikazani su prema vrsti grafikona, npr. kao točke (raspršeni grafikon), linije (linijski grafikon) ili stupci (stupčasti grafikon).

Zaokretna tablica

Pivot tablica je rezultat križne tablice – sortiranja i sažimanja dviju varijabli. Ilustrira odnos između odabranih varijabli u tablici: varijacije prve varijable prikazane su u redovima tablice, varijacije druge varijable smještene su u stupcima. U podatkovnim poljima tablice nalaze se zbrojevi slučajeva u kojima su postignute specifične varijacije varijabli u odgovarajućem stupcu i retku.

Zadovoljstvo kupaca

Informacije o zadovoljstvu kupaca proizvodom ili uslugom, što je važno za uspjeh tvrtke koja nudi proizvode ili usluge na tržištu. Istraživanje može obuhvatiti trenutačno zadovoljstvo (odmah nakon kupnje ili korištenja) ili kumulirano zadovoljstvo (nakon duljeg razdoblja ili nakon više korištenja proizvoda).